Razlika između čišćenja i dezinfekcije: što zapravo radi koji korak

Zašto dezinfekcija na prljavoj površini jednostavno ne radi

Sprej u ruci, jedan potez preko radne ploče, krpa odmah za njim. Gotovo za deset sekundi.

I gotovo bez učinka.

Razlika čišćenje i dezinfekcija nije jezična nijansa nego dva različita fizikalno kemijska procesa koji se ne mogu zamijeniti jedan drugim. Čišćenje mehanički uklanja ono što se vidi i ono što se ne vidi: prašinu, masnoću, ostatke hrane, tragove kože, biofilm. Dezinfekcija djeluje na mikroorganizme koji ostaju na već čistoj površini.

Problem nastaje kad se drugi korak pokušava napraviti bez prvog.

Organska prljavština, dakle masnoća, bjelančevine iz hrane, ostaci sapuna i sluzavi sloj koji se stvara na vlažnim mjestima, kemijski troši aktivnu tvar dezinficijensa. Molekula koja je trebala doći do bakterije reagira s masnoćom prije nego što ju je uopće dotakla. Uz to, prljavština radi fizičku barijeru: mikroorganizmi se sklone ispod sloja i sredstvo do njih ne dolazi.

Zato u struci vrijedi jednostavno pravilo koje se ne pregovara. Prvo se čisti, tek onda se dezinficira. Ako preskočite prvi korak, drugi je u najboljem slučaju polovičan, a u najgorem samo psihološki.

Što točno radi čišćenje, a što dezinfekcija

Krenimo od definicija koje su korisne, a ne rječničke.

Čišćenje

Čišćenje je uklanjanje prljavštine s površine uz pomoć deterdženta, vode i mehaničkog djelovanja. Deterdžent smanjuje površinsku napetost i podiže masnoću s podloge, krpa ili četka je odvaja, ispiranje je odnosi.

Ključna riječ je uklanjanje. Prljavština odlazi s površine, ne pretvara se ni u što drugo.

Nuspojava koju ljudi podcjenjuju: samo dobro čišćenje već znatno smanjuje broj mikroorganizama na površini, jer im mehanički odnosite podlogu na kojoj žive i dio njih zajedno s njom. Zato je kod većine kućanskih površina temeljito čišćenje glavni posao, a ne dodatak.

Dezinfekcija

Dezinfekcija je postupak koji smanjuje broj živih mikroorganizama na površini do razine koja se smatra prihvatljivom za tu namjenu. Ona ih ne uklanja s površine. Ona ih inaktivira.

Nakon dezinfekcije mrtvi mikroorganizmi i ostaci sredstva i dalje leže na površini. Zato se kod nekih sredstava i namjena traži naknadno ispiranje, osobito ondje gdje površina dolazi u dodir s hranom.

Sterilizacija

Sterilizacija je uklanjanje svih oblika mikroorganizama, uključujući spore, i postiže se u autoklavu ili posebnim postupcima. To se u stanu, uredu ili lokalu ne radi i nitko vam to ne bi trebao nuditi kao uslugu čišćenja.

Tri pojma, tri razine, tri različite svrhe. Kad netko izjednači čišćenje i dezinfekciju, obično prodaje sprej.

Čišćenje i dezinfekcija jedno uz drugo, u tablici

Ovo je tablica koju vrijedi zapamtiti prije nego što idući put uzmete bocu u ruke.

Stavka	Čišćenje	Dezinfekcija
Što radi	Uklanja prljavštinu s površine	Smanjuje broj živih mikroorganizama
Glavni alat	Deterdžent, voda, krpa, četka, trljanje	Sredstvo s deklariranom aktivnom tvari
Mehaničko djelovanje	Obavezno, ono nosi pola posla	Nije bitno, bitno je da površina ostane mokra
Vrijeme	Traje dok se prljavština ne skine	Traje onoliko koliko piše na deklaraciji
Rezultat vidljiv okom	Da	Ne
Radi li na prljavoj podlozi	Da, to mu je posao	Ne, aktivna tvar se troši na prljavštinu
Redoslijed	Uvijek prvi	Uvijek drugi

Iz zadnjeg retka izlazi sve ostalo. Dezinfekcija je završni korak nad već pripremljenom površinom, kao lak preko obrušenog drva. Nitko ne lakira preko prašine.

Kod nas se to vidi na svakom terenu. Kad radimo dubinsko čišćenje, dezinficijens ide tek nakon što je masnoća skinuta alkalnim sredstvom i površina isprana. Prije toga bio bi trošak bez učinka.

Koja je razlika između čišćenja i dezinfekcije?

Čišćenje uklanja prljavštinu s površine pomoću deterdženta i trljanja, pa se rezultat vidi golim okom. Dezinfekcija ne uklanja ništa, nego kemijski smanjuje broj živih mikroorganizama na već očišćenoj površini i njezin se učinak ne vidi. Zato se ta dva koraka nikad ne zamjenjuju, nego rade jedan za drugim, tim redom.

Ako iz cijelog teksta zapamtite jednu rečenicu, neka to bude ova: prljavo se ne dezinficira, prljavo se prvo očisti.

Vrijeme kontakta: broj koji gotovo svi preskoče

Na svakoj ozbiljnoj deklaraciji dezinficijensa piše vrijeme kontakta, ponegdje nazvano vrijeme djelovanja ili ekspozicije. To je razdoblje u kojem površina mora ostati vidljivo mokra od sredstva da bi ono uopće napravilo ono zbog čega ste ga kupili.

Kod različitih sredstava taj se broj razlikuje, od pola minute do desetak minuta, ovisno o aktivnoj tvari i o tome na što djeluje. Broj nije preporuka. To je uvjet.

Što se događa kad se vrijeme ne poštuje

Sredstvo koje traži pet minuta, a obrisano je nakon dvadeset sekundi, obavilo je dio posla koji nitko ne može procijeniti. Niste dobili polovičnu dezinfekciju, dobili ste nepoznanicu. Površina izgleda jednako, miris je tu, dojam je tu, učinak nije zajamčen.

Kako se to radi ispravno

• Pročitajte deklaraciju i pronađite vrijeme kontakta prije prve upotrebe, ne u trenutku kad vam se žuri.
• Nanesite dovoljno sredstva da površina bude stvarno mokra, ne rosna. Jedan potez sprejem preko metra ploče nije dovoljan.
• Ako se površina osuši prije isteka vremena, ponovno nanesite. Suha površina ne dezinficira.
• Postavite timer na telefonu. Zvuči pretjerano, dok ne primijetite koliko se dugo čini pet minuta kad stojite i čekate.
• Tek nakon isteka vremena obrišite ili isperite, ako to sredstvo traži.

U ordinacijama i poliklinikama vrijeme kontakta je dio protokola i bilježi se. U kućanstvu ga nitko ne kontrolira, pa je upravo tu greška najčešća.

Najčešća greška u kućanstvu: brisanje odmah nakon nanošenja

Pokret je automatski. Sprejamo, brišemo, idemo dalje. Krpa krene za sprejom u istoj sekundi jer nam se čini da tako radimo temeljitije.

Radimo suprotno.

Brisanjem odmah nakon nanošenja skidate sredstvo s površine prije nego što je imalo priliku djelovati, a k tome ga krpom razmazujete i prenosite s prljavog dijela na čisti. Dobili ste mokru površinu i miris, ništa više.

Ostale greške koje se ponavljaju

• Jedna krpa za cijeli stan. Krpa koja je bila na WC školjci ne ide na kuhinjsku ploču, čak ni nakon ispiranja pod mlazom. Odvojite krpe po zonama i po boji.
• Miješanje sredstava u istoj boci. Sredstva na bazi klora i kisela sredstva za kamenac ne smiju se spajati, iz te reakcije izlazi plin koji nadražuje dišni sustav. Nikad ne kombinirajte, ni u kanti ni jedno za drugim bez ispiranja.
• Dezinficijens umjesto deterdženta. Većina dezinficijensa slabo skida masnoću. Ako ga koristite kao jedino sredstvo, kuhinja će vam ostati ljepljiva.
• Prejaka doza. Više sredstva ne znači jače djelovanje, znači deblji ostatak na površini koji poslije hvata prašinu.
• Zaboravljene ručke i prekidači. Kvake, prekidači, tipke lifta i ručke hladnjaka dodiruju se desetke puta dnevno, a peru se najrjeđe.

Ako želite proći kroz cijeli stan sustavno, pomoći će vam raspored po prostorijama iz vodiča za generalno čišćenje.

Redoslijed koji funkcionira, korak po korak

Ovo je slijed koji koristimo na terenu i koji možete primijeniti kod kuće bez ikakve dodatne opreme.

1. Suho uklanjanje

Prvo skinite krupno: mrvice, prašinu, dlake, papiriće. Usisavačem ili suhom krpom. Ako to preskočite, sve dalje samo razmazujete.

2. Pranje deterdžentom

Nanesite deterdžent primjeren površini, ostavite ga da omekša naslagu i trljajte. Trljanje je ovdje pola posla i ne postoji sredstvo koje ga u potpunosti zamjenjuje. Za masnoću ide alkalno sredstvo, za kamenac kiselo, za sve ostalo neutralno.

3. Ispiranje

Ostatak deterdženta na površini smanjuje učinak dezinficijensa jer neka sredstva međusobno reagiraju. Isperite čistom vodom i obrišite višak.

4. Dezinfekcija

Nanesite dezinficijens u dovoljnoj količini, pustite propisano vrijeme kontakta, i tek onda obrišite ili isperite prema uputi.

5. Sušenje i prozračivanje

Vlaga je uvjet za rast plijesni i mikroorganizama. Površina koja ostane mokra poništava dio posla, osobito u kupaonici. Otvorite prozor, obrišite suhom krpom.

Korak	Cilj	Tipična greška
Suho uklanjanje	Skinuti krupnu prljavštinu	Odmah se kreće mokrom krpom
Pranje	Skinuti masnoću i naslage	Premalo trljanja, prekratko djelovanje
Ispiranje	Ukloniti ostatke deterdženta	Potpuno se preskače
Dezinfekcija	Smanjiti broj mikroorganizama	Briše se prije isteka vremena
Sušenje	Onemogućiti ponovni rast	Prostor ostaje zatvoren i vlažan

Gdje se stvarno dezinficira, a gdje je čišćenje dovoljno

Dezinfekcija cijelog stana od poda do stropa svaki tjedan nema smisla ni po učinku ni po trošku. Ima smisla ondje gdje postoji razlog.

Dodirne točke i mokri čvorovi

Kvake, prekidači, slavine, tipke, daljinski upravljači, ručke ormarića, WC školjka i njezina tipka, sifoni i odvodi. To su mjesta koja se dodiruju često ili su stalno vlažna.

Kuhinja i priprema hrane

Daske za rezanje, radne ploče, sudoper i ručke hladnjaka nakon rada sa sirovim mesom, ribom ili jajima. Ovdje dezinfekcija ima jasan razlog i jasan trenutak. Za naslage masnoće koje se skupljaju iznad štednjaka i u napi potreban je drugi pristup, koji opisujemo u sklopu dubinskog čišćenja kuhinje.

Kupaonica

Vlaga, toplina i organski ostaci su kombinacija koja pogoduje rastu. Prvo se skida kamenac i sapunski film, jer dezinficijens ne prolazi kroz njih, pa se tek onda dezinficira. O tome detaljnije u okviru čišćenja kupaonica i sanitarija.

Kada u kući netko boluje

Kod crijevnih ili respiratornih infekcija u kućanstvu ima smisla pojačati dezinfekciju dodirnih točaka i sanitarija dok traje bolest. To je mjera opreza u domaćinstvu, ne medicinski postupak, i ne zamjenjuje savjet liječnika.

Gdje je čišćenje dovoljno

Podovi u sobama, police, ormari, prozorske klupice, tekstil. Tu je uklanjanje prašine glavni cilj, a dezinfekcija ne donosi mjerljivu razliku. Za takve prostore radi se klasično redovno održavanje u dogovorenom ritmu.

Sredstva: što je što i gdje se najviše griješi

Ne morate poznavati kemiju da biste dobro odabrali. Dovoljno je znati četiri skupine.

Skupina	Za što se koristi	Na što paziti
Neutralni deterdžent	Svakodnevno pranje većine površina	Ne skida jaku masnoću ni kamenac
Alkalno sredstvo	Masnoća, kuhinja, napa, pećnica	Ne ide na aluminij i prirodni kamen
Kiselo sredstvo	Kamenac, sanitarije, tuš staklo	Nikad na mramor, travertin i teraco
Dezinficijens	Smanjenje broja mikroorganizama	Traži čistu podlogu i vrijeme kontakta

Što tražiti na deklaraciji

• Naziv aktivne tvari i njezinu koncentraciju.
• Vrijeme kontakta za pojedinu namjenu.
• Upute za razrjeđivanje, ako sredstvo nije spremno za upotrebu.
• Podatak treba li ispiranje na površinama koje dodiruju hranu.
• Rok trajanja i rok upotrebe nakon otvaranja, jer neka sredstva slabe.

Ograničenja koja treba znati

Alkohol brzo isparava, pa na velikim površinama često nestane prije nego što istekne vrijeme kontakta. Kloru smeta organska prljavština više nego drugim tvarima, zato je čišćenje prije njega još važnije. Vodikov peroksid je nježniji prema materijalima, ali može posvijetliti neke tekstile.

Ako u kućanstvu ima djece, alergičara ili životinja, ima smisla razgovarati o blažim formulacijama. Nudimo eko čišćenje s biorazgradivim sredstvima na zahtjev, uz jasnu napomenu što takva sredstva mogu, a što ne.

Dezinfekcija u uredima, ordinacijama i ugostiteljstvu

U poslovnom prostoru razlika između čišćenja i dezinfekcije nije akademska. Ona je stavka u ugovoru i u zapisniku.

Uredi

U uredima težište je na dodirnim točkama: kvake, prekidači, tipkovnice, telefoni, slavine u čajnoj kuhinji, aparat za kavu, ručke na vratima sanitarija. Radne stolove obično dezinficiramo na zahtjev, jer su na njima privatne stvari zaposlenika.

Ordinacije i poliklinike

Ovdje se radi po protokolu koji definira naručitelj, s razdvojenim zonama, odvojenim priborom po zoni i evidencijom. Dezinficijense propisuje ordinacija prema svojoj namjeni, mi ih primjenjujemo prema uputi i s poštovanim vremenom kontakta.

Ugostiteljstvo

U restoranima i lokalima dezinfekcija radnih ploha i pribora je dio HACCP dokumentacije. Površine koje dolaze u dodir s hranom nakon dezinfekcije se ispiru pitkom vodom ako to sredstvo traži.

Dokumentacija

Za tvrtke bilježimo što je rađeno, kojim sredstvom i kada. Račun ide na R1, plaćanje virmanom. Ako vam za internu evidenciju treba popis primijenjenih sredstava s deklaracijama, dostavljamo ga.

Gdje ozonizacija ulazi u priču, a gdje ne

Često nas pitaju je li ozonizacija zamjena za dezinfekciju. Nije, i te dvije usluge rješavaju različite probleme.

Ozon je plin i oksidans koji se koristi prvenstveno protiv ustajalih mirisa: dima, vlage, ljubimaca, prostora koji je dugo bio zatvoren. Prednost mu je što ulazi u tekstil, ventilaciju i pukotine gdje krpa ne dolazi.

Ograničenja su jednako važna. Ozon je štetan za udisanje, prostor tijekom tretmana mora biti prazan, bez ljudi, životinja i biljaka, a nakon tretmana temeljito prozračen prije ulaska. Ne uklanja prljavštinu, ne skida masnoću i ne rješava uzrok vlage. Ako miris dolazi od nečega što nije uklonjeno, ozon ga privremeno prekrije, a problem ostaje.

Zato ozonizaciju uvijek radimo nakon čišćenja, nikad umjesto njega.

Kada ima smisla pozvati servis i što onda dobivate

Za svakodnevno održavanje ne treba vam nitko. Ono što se isplati prepustiti su situacije u kojima je posao velik, prljavština stara ili je odgovornost formalna.

• Preuzimanje ili predaja prostora, gdje ide kombinacija dubinskog čišćenja i dezinfekcije mokrih čvorova.
• Prostor nakon dužeg zatvaranja, s vlagom i ustajalim zrakom.
• Poslovni prostor s obvezom evidencije.
• Kuhinje s naslagama masnoće koje se ne skidaju kućnim sredstvima.
• Sanitarije sa starim kamencem, gdje dezinfekcija bez prethodnog skidanja naslage nema smisla.

Kod nas dezinfekcija prostora nikad ne ide sama. Prvo idu čišćenje i ispiranje, pa tek onda sredstvo s poštovanim vremenom kontakta.

Orijentacijske cijene po kvadratu stoje na stranici cjenika, a konačna se određuje nakon uvida u prostor. Radimo na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, od Donjeg grada i Maksimira do rubnih naselja. Za termin i besplatnu ponudu u roku od 24 sata javite se preko kontakt obrasca ili nazovite 091 506 5024.